Home / Tekst / Nauka i religija / Bitnost lepog ponašanja

Bitnost lepog ponašanja

Svi ljudi vole lepo ponašanje, kao i  čoveka koji je vedar i nasmejan.

Zato je Poslanik podsticao čoveka da se lepo ponaša, bude mio ljudima i stiče njihovo prijateljstvo. U duhu toga je rekao: „Najteže delo na vagi dela na Sudnjem danu je lepo ponašanje, a Allah ne voli bestidnog i nepristojnog.[1]

Takođe je kazao Poslanik Muhammed: „Najbolji vernici su oni sa najboljim ahlakom (karakterom).[2]

I rekao je: „Vernik sa svojim lepim ponašanjem može postići stepen onoga koji noći provodi u namazu, a dane u postu.[3]

I rekao je. „Vernici su lahki i blagi poput poslušne kamile koja, ako je povučeš – pokori se, a ako joj narediš da legne – uradi to makar i na steni.[4]

Jedne prilike je upitan o ženi koja danju posti, a noći provodi klanjajući, ali uznemirava svoje komšije, pa je odgovoro: „Ona je u vatri.[5]

I rekao je: „Ko ne ostavi lažan govor, rad po njemu i džahilijetsko ponašanje (el-džehl)[6], Allahu ništa ne treba[7] njegovo ostavljanje hrane i pića.“[8]

I rekao je: „Razvaratan i prostački govor nikako nije od Islama, a najbolji muslimani su oni sa najljepšim ahlakom (karakterom).[9]


[1] Tirmizi, br. 1925., i ocenio ga je kao hasen sahih.

[2] Hakim, br. 8623., i Bejheki, br. 2719.

[3] Ebu Davud, br. 4165.

[4] Bejheki, br. 7778. Kaže el-Munavi u Fejdul-kadiru: „Pod ’lahkim’ se misli na njihovu lakoću u dunjalučkim poslovima i stvarima koje se tiču njega samog (tj. njegovim pravima), dok je u stvarima vere čvršći od kamena. Štaviše, neki učenjaci su govorili: ’U stenu može da se ugravira nešto, ali u veri vernika ne može da se ugravira ništa!’ ’Blagi’, znači da lako čine dobra dela i opraštaju ljudima u međuljudskim odnosima. Takođe se želi  reći da verniku nije teško pomoći ljudima u ispunjenju njihovih potreba i da im bude na usluzi, kao i to da se bespogovorno pokorava Allahu u Njegovim naredbama i zabranama. Kao primer Poslanik, alejhi selam, je naveo kamilu jer je ona predstavljala većinu njhovog imetka.“ Vidjeti: Fejdul-kadir, 6/258.

[5] Ahmed, br. 9298.

[6] Ibn Bettal kaže: „Moguće je da se (pod džehlom tj. neznanju) misli na sve grehe.“ Videti: Umdetul-Kari’, 10/276., a kaže es-San’ani: „Tj. budalaštine.“ Videti: Subulus-selam, 2/156.

[7] Tj. Allah ne želi njegovo ostavljanje hrane i pića. Videti: Subulus-selam, 2/156.

[8] Beleži ga Buharija u Sahihu.

[9] Ahmed, br. 19915.

Iz knjige “Muhammed, Allahov Poslanik”, dr. Osman El Mezjed.

islamhouse.com/sr

Check Also

VIDEO – Prirodna medicina u religijskim tradicijama

Profesor Fejzo Radončić i Dr. Miroljub Petrovič u podkastu “NAJBITNIJE”

Komentariši